Sinoć je na Veleučilištu Marka Marulića, a u organizaciji Narodne knjižnice Knin održano predavanje dr. sc. Maje Petrinec pod nazivom „Arheološki lokalitet Crkvina u Biskupiji kod Knina i počeci srednjovjekovne nacionalne arheologije“.

Na tom lokalitetu u ranom srednjem vijeku nalazila se trobrodna bazilika sv. Marije, a pokraj bazilike samostan i groblje.

Savjetnica Muzeja arheoloških spomenika Split, dr. sc. Maja Petrinec govorila je o značaju tog lokaliteta kako u hrvatskim, tako i u europskim okvirima.

Na predavanju su se tako mogle čuti nove znanstvene pretpostavke po kojima je u sarkofagu pronađenom na Crkvini pokopan jedan od prvih hrvatskih vladara, knez Borna.

Crkvina ima jedinstvene nalaze i u europskim arheološkim okvirima jer su tamo pronađeni mačevi franačkih vojnika. Budući da se Franci nakon pokrštavanja nisu ukopavali s oružjem, riječ je o jedinstvenim pronalascima kakvih u Europi nema.

Za hrvatsku povijest i kulturu možda je na tom lokalitetu najbitnije otkriće trokutnog zabata oltarne pregrade s reljefom Gospina lika, najstarijega poznatoga Gospina lika u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, prema kojemu je 1976. odliven u zlatu i srebru pralik Gospe Velikoga hrvatskog zavjeta.

Na predavanju je bilo i pitanja iz publike, može li dr. Petrinec potvrditi informaciju da će pralik Gospe koji se sada nalazi u Muzeju Hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu biti trajno posuđen Kninu odnosno novoj kninskoj crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, no predavačica nije ni potvrdila ni negirala tu informaciju.

Ispred Grada Knina predavanju je bio nazočan zamjenik gradonačelnice Grada Knina, Nikola Blažević.