fra Lujo Marun (Skradin, 10. 12. 1857. – Knin, 15. 1. 1939.)
Franjevac, arheolog amater. U Knin je kao župnik stigao 1885. godine gdje ostaje, uz manji prekid za vrijeme I. svjetskog rata, do smrti. Godine 1885. s nekoliko Kninjana osniva Odbor za istraživanje hrvatskih starina u kninskoj okolici. Uvođenjem šestojanuarske diktature 1929. godine Marun je prisilno umirovljen.
Svojim istraživanjima, osobito na području Knina (Kapitul i Biskupija) Marun je utemeljio starohrvatsku arheologiju. Godine 1887. osnovao je Kninsko starinarsko društvo koje kasnije mijenja naziv u Hrvatsko. Izabran je i za predsjednika istoga i tu dužnost je obavljao pune 42 godine, do prisilnog umirovljenja. Zahvaljujući Marunu i njegovom Hrvatskom starinarskom društvu, Knin i danas ima svoju tvrđavu. Naime, austrijska vlast je namjeravala koristiti tvrđavu kao kamenolom, no Hrvatsko starinarsko društvo kupuje tvrđavu od austrijskih vlasti za 8.600 kruna. Od tada će tvrđava isključivo služiti za kulturne svrhe.
Marunovim zalaganjem otvoren je 1893. Prvi muzej hrvatskih spomenika u Kninu, a 1887. godine počela je njegovom zaslugom izlaziti Starohrvatska prosvjeta – Glasilo Hrvatskoga starinarskog društva u Kninu.
Istražio je veliki broj starohrvatskih, antičkih i prapovijesnih lokaliteta na području Biskupije (Crkvina, Stupovi, Lopuška glavica, Bukorovića podvornica, Sveta Trojica, Pliskovo) i Knina (Kapitul, Knin ispod tvrđave, Kninsko polje, Vrpolje, Plavno, Pađene).
Skupio je veliku količinu izuzetno značajne građe, a o značaju svjedoče i zapisi. Josef Strzygovski je pregledavši Muzej 1924. godine napisao: “Zasluga je Marunova što je u Kninu nastao jedan od najbogatijih muzeja svoje vrste u svijetu. Po njemu samome i ruševinama u okolici Knina dala bi se napisati povijest starohrvatske umjetnosti” Nijemac Paul Reinecke piše: “Sudeći po važnosti sabranih predmeta u vašem Muzeju, proričem da će se sav budući arheološki život u Dalmaciji vrtjeti oko Knina”. Reineckeov sunarodnjak Neuman je napisao: “Mnogi kovinski predmeti vašeg Muzeja dat će mali preokret u arheološkim istraživanjima.