Zanimljive činjenice o položaju Hrvata u BiH od srednjeg vijeka preko Daytonskog sporazuma do danas iznio je predstavljajući u Kninu svoju knjigu “Ustavnopravni položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini” Mato Tadić, potpredsjednik Ustavnog suda BiH i sudionik mirovnih pregovora kojima je okončan rat u toj zemlji.
Nakon što je u ime organizatora, predsjednik kninske podružnice Zajednice Hrvata BiH Šibensko-kninske županije Slaven Ivić predstavio autora i goste, o knjizi je najprije govorio generalni konzul Republike Hrvatske u BiH, mr. sc. Ivan Bandić.
Bandić je istaknuo da je od 109 amandmana na Ustav Federacije BiH 90 išlo na štetu hrvatskog naroda koji se, kako je rekao, mora izboriti za svoje pravo.
– Hrvati moraju birati svog predstavnika, to je temeljno pravo. Ako se izborni zakon ove godine ne promijeni, opet će pozicija Hrvata ovisiti o političkoj volji Bošnjaka – kazao je Bandić uvodeći u sadržaj knjige brojnu kninsku publiku na kninskom veleučilištu.
Autor knjige, ustavnopravni stručnjak Mato Tadić otkrio je kako su mu motivi za knjigu bile tvrdnje da Hrvati ne znaju što hoće u BiH i da su se za svoje pozicije trebali izboriti kroz Washingtonski i Daytonski sporazum. Bitan motiv, kako je naglasio, su i česte izmjene Ustava Federacije kroz brojne amandmane.
– Knjigom sam želio pokazati da su se Hrvati Washingtonskim i Daytonskim sporazumima izborili za zadovoljavajući status, ali je taj status svim tim brojnim amandmanima na Ustav pogoršan. Čak je 73 amandmana nametnuo visoki predstavnik za BiH, a od tog broja samo pet amandmana nije imalo negativne posljedice po Hrvate – upozorio je autor knjige.
On se osvrnuo i na povijesne prekretnice po pitanju položaja Hrvata u BiH te istaknuo tri sudbonosna događaja za hrvatski narod u toj zemlji. Prvi je bio pad Bosne pod Otomansko carstvo u 15. stoljeću, a drugi pohod Eugena Savojskog u 17. stoljeću. Naime, on je po Bosni palio i pljačkao većinski muslimanska mjesta zbog čega je sto tisuća Hrvata moralo za njim odseliti iz Bosne u strahu od odmazde. Treći sudbonosni događaj bio je rat u prvoj polovici 90-ih.
Tako je postotak Hrvata u BiH padao od 88,23 posto prije dolaska Osmanlija preko 24 posto 1948. godine do 17,33 posto 1991. godine, odnosno 15,44 posto po popisu iz 2013. godine, otkrio je Tadić.
Predstavljanje knjige, koje je moderirao odvjetnik Branimir Zmijanović, održano je u okviru Tjedna solidarnosti i zajedništva s Hrvatima u Bosni i Hercegovini kojega u Kninu organizira kninska podružnica Zajednice Hrvata BiH Šibensko-kninske županije.
Promociji su bili nazočni gradonačelnik Knina Nikola Blažević, dožupan Tomislav Vrdoljak, predsjednik Gradskog vijeća Marinko Tokmakčija te dugogodišnja kninska gradonačelnica Josipa Rimac.
Autorska prava su vlasništvo portala Huknet
