“Knin – sjecište željezničkih pravaca“ naziv je okruglog stola koji je danas održan u dvorani Ureda HGK za područja posebne državne skrbi u Kninu, gradu koji je nekad bio treće po veličini sjecište željezničkih puteva u Hrvatskoj.

Danas stvari ne stoje dobro.

– Samo tri teretna vlaka dnevno iz dalmatinskih luka prevoze teret Ličkom prugom. To je žalosno – rezigniran je direktor Pristupa infrastrukturi u HŽ Infrastrukturi, Ratko Almer.

Dodao je da su problem Ličke pruge veliki nagibi i da je ta željeznička dionica eksploatacijski teška i skupa. S druge strane, kazao je, za revitalizaciju Unske pruge potrebna su ogromna financijska sredstva.

Državni tajnik za infrastrukturu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Tomislav Mihotić isto nije optimističan. Lička pruga nije među koridorima koji su prioritetni i čija se obnova financira iz fondova EU, izvijestio je. Što se Unske pruge tiče i on je upozorio da su potrebna značajna ulaganja. Još veći problem je što pruga nekoliko puta prelazi granicu između Hrvatske i BiH.

– Tek ulaskom BiH u EU dolazi u obzir njeno ozbiljno korištenje – kazao je državni tajnik.

Kninski gradonačelnik Nikola Blažević je pitanje pokretanja željezničkog prometa označio strateškim

– Grad je nekad bio sjedinjen sa željeznicom, ali danas na žalost nije tako. Željeznica je bila krvotok ovoga područja i obilježavala je Knin. Nekada je kroz Knin godišnje prolazilo milijun putnika i prevozilo se milijun i pol tona robe. Trebamo što prije naći rješenje za pokretanje željezničkog prometa putnika i roba. To je za Knin i ova područja strateško pitanje – upozorio je Blažević.

Dodao je da će za boljitak Knina biti nužne tri stvari, a to su decentralizacija, zatim bolja definiranost indeksa razvijenosti koji će uključivati i neekonomske elemente te na kraju preobrazba Knina od područja posebne državne skrbi u područje posebnog državnog interesa.

Autorska prava su vlasništvo portala Huknet