U gradskoj vijećnici Grada Knina (22. i 23. veljače) održani su prvi sastanci članova Partnerstva za Intervencijski plan i tematskih skupina kao daljnji korak u realizaciji Programa integralne fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenom područjima.
Članovi Partnerstva za Intervencijski plan su:
- Nikola Blažević – gradonačelnik Grada Knina
- Željko Džepina – zamjenik gradonačelnika Grada Knina
- Mira Lepur – JU Razvojna agencije Šibensko-kninske županije
- Lovorka Blažević – Veleučilište „Marko Marulić“ Knin
- Josip Laća – Ured HGK za područja posebne državne skrbi Knin
- Mile Bićanić – Udruženje obrtnika grada Knin
- Sanja Bebek – Komunalno poduzeće d.o.o. Knin
- Miroslav Zorić – Čistoća i zelenilo d.o.o. Knin
- Ante Čajić – Upravitelj- Knin d.o.o.
- Matea Lozančić – Turistička zajednica grada Knina
- Zvonimir Jelić – Kninski muzej Knin
- Mato Milanović – Pučko otvoreno učilište Knin,
- Miran Marelja – vijećnik Gradskog vijeća Grada Knina
- Vladislav Sušilović – HZZ, Ispostava Knin
- Dubravka Kaić – Poljoprivredna savjetodavna služba
- Ivan Uzun – Osnovna škola „Domovinske zahvalnosti“
- Anđelka Balić – Gradsko društvo Crvenog križa
- Zvjezdana Bajić – Udruga „ZvoniMir“ Knin
- Josip Blažević – Udruga „Sveti Bartolomej“Knin
- Srečko Kmetič – Ekološka udruga „Krka“ Knin
- Marko Sinobad – Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Šibeniku
- Ivan Ćapin – Saveza sportova grada Knina
- Ivica Brčina – Grad Knin, Upravni odjel za prostorno uređenje, komunalne, imovinskopravne poslove i zaštitu okoliša
- Miljenko Čavlina – Poljoprivredni obrt “Prominka”
- Siniša Bjelja – Proizvodno-uslužna zadruga “Sirius”
- Ana Marić – OPG Marić iz Knina za sir iz mišine od kravljeg mlijeka
Za koordinatora u radu Partnerstva koji surađuje i koordinira sa svim dionicima u izradi Intervencijskog plana Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije imenovana je Josipa Rimac, zastupnica u Hrvatskom saboru i bivša graonačelnica Grada Knina, a za njezinog zamjenika, imenovan je Slaven Ivić, zamjenik gradonačelnika Grada Knina.
Za potrebu operativne analize ustrojeno je šest tematskih skupina i to za:
- Poljoprivredu i ruralni razvoj
- Mobilnost, promet i stanovanje
- Okoliš i upravljanje prirodnim resursima
- Industriju, poduzetništvo i poduzetničku infrastrukturu
- Društvene djelatnosti, usluge u zajednici, odgoj i obrazovanje
- Kulturno naslijeđe i turizam
Podsjetimo, u Gradu Knina je u cilju početka realizacije Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenom području, održan prvi radni sastanak 20. siječnja 2016. godine. Sastanak su organizirali Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i predstavnici tvrtke ”WYG savjetovanje” koja pruža tehničku pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u osiguranju vlastitog učešća u provedbi projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Naime, radi se o Programu koji će se provoditi u pet gradova u Republici Hrvatskoj i to: Kninu, Benkovcu, Vukovaru, Petrinji i Belom Manastiru. Kako je Grad Knin u realizaciji Programa najdalje odmakao izradivši Case study te je prvi potpisao odluku kojom je predbilježen za povlačenje 25 milijuna EURA za realizaciju Programa ostalim gradovima poslužit će kao pilot projekt.
Projekt Grada Knina koji se namjerava realizirati u sklopu ovog Programa i za koji su sredstava osigurana u Europskom fondu za regionalni razvoj i Europskom socijalnom fondu, obuhvaća četiri etape: kupnju i uređenje objekata u staroj jezgri, uređenje tvrđave, pješačko-biciklističke staze uz rijeku Krku i Inovacijsko središte.
Uređenje tvrđave koja je ujedno najveća u Republici Hrvatskoj i druga po redu u Europi planira se kroz renoviranje postojećeg ugostiteljskog objekta s izgradnjom četiri nove terase, izgradnju ljetne pozornice (amfiteatra), uređenje sjevernog djela tvrđave (s dvije rezidencije) koji se planira posvetiti kralju Zvonimiru i kraljici Jeleni te uvođenje novog klasičnog i prirodnog osvjetljenja.
Kroz kupnju i uređenje objekata u staroj jezgri planira se obnavljanje i prenamjena tih objekata u stambene kapacitete, izgradnju hostela, smještaj kadrova te otvaranje prodajnih mjesta brojnih OPG-ova sa tradicionalnom ponudom.
U daljnjoj etapi naglasak je na obnovi pješačko-biciklističke staze uz rijeku Krku. Učinak ove investicije je približavanje Krke građanima i turistima. Iako se ovim tretiranjem Krke neće ostvariti povrat sredstava predmetne investicije ipak će se upotpuniti ugođaj boravka u prirodi i doprinijeti zaštiti same rijeke Krke.
Procjena o modelu i potrebi uključivanja projekta Inovacijskog središta u predmetni Program izvršit će se naknadno.
